Privlaka

Privlaka se smjestila u samom srcu Sjeverne Dalmacije. Sa sjeveroistočne strane ljepotom zrači kraljevski grad Nin, a sa sjeverozapadne otok Vir. Blizina i utjecaj Zadra čine ju jednim od priobalnih bisera Zadarske županije. Sam privlački poluotok dug je 7 kilometara, a širok 4 kilometra. Privlaka se nalazi na regionalnoj prometnici Zadar-Nin-otok Vir. Do nje se lako može doći automobilom, samo je dvadesetak kilometara udaljena od Zadra, glavnog središta regije, koji je pak odlično povezan s cijelom Hrvatskom, a najbrže se dolazi državnom autocestom A1 u smjeru Zagreb – Split, a silazi se na čvoru Maslenica ili Posedarje i dalje se nastavlja magistralom prema Zadru. Iz smjera Rijeke koristite se Jadranskom magistralom. Od zadarske Zračne luke udaljena je 23 km.

txt-img-privlaka-map
txt-img-privlaka-weather

Klima

Klima je u Privlaci tipična mediteranska. Ljeta su vruća i topla, a zime uglavnom blage. Ljeti puše zapadni vjetar maestral koji dane čini ugodnijima, a vrućine podnošljivijima. Karakterističan sjeverni vjetar, bura, puše zimi s Velebita pri čemu se temperatura može spustiti i ispod nule. Privlački kraj uživa u toplini sunčevih zraka i ljepoti sunčanih dana. Ima više od 2540 sunčanih sati godišnje. Temperatura mora ljeti iznosi od 25 – 27 stupnjeva.

Povijest

Privlaka se u pisanim dokumentima prvi puta spominje 1296.g. kao vinogradarsko mjesto. Generacijama je vezana uz more, pomorstvo i ribarstvo. Ime joj je kroz stoljeća doživljavalo mijene: Brevilaqua, Privilacha, Priulacha… do oblika kakav znamo danas. Glasoviti su i privlački sabunjari, ljudi koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati.

Obrađena polja i netaknuta priroda obgrlili su najstarije spomenike kršćanstva.Značajni su ostaci crkve Sv. Kate iz 14.stoljeća i crkva Sv. Vida iz 14.st., zaštitnika ljekarnika, plesača i glumaca. Sačuvana je u cijelosti te se i danas u njoj vrši služba Božja u lipnju na dan sveca zaštitnika. Razgledati se mogu i crkva Sv. Barbare, koja je izgrađena za vrijeme Domovinskog rata i župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz 19.st. Crkva Sv.Marije se danas ubraja među najljepše primjere klasicističke arhitekture u Dalmaciji.

Osim sakralnih spomenika, originalno su sačuvani i poznati privlački bunari. Bili su izvor vode i izvor života. Svjedočili su težačkom i ribarskom radu stanovnika, slušali su priče i čuvali tajne ljubavi. Danas je sačuvano 12 takvih bunara. Najpoznatiji među njima je bunar Sokolar uz koji se veže i poznata legenda.

txt-img-privlaka-1
txt-img-privlaka-beach

Plaže

Privlaka obiluje dugim, plitkim, pješčanim plažama koje su kao stvorene za obiteljski turizam. Obitelji s malom djecom uživat će u čistom moru i igrama na pijesku. Temperatura jadranskog mora kod Privlake kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta. More u Privlaci je osebujno i jedinstveni zbog bogatstva života, čistoće i prozirnosti, te razvedenog i dinamičnog krajolika.

Privlaka je i poznato surfersko mjesto. Predio Privlake zvan Sabunike su, pored Bola na Braču, najpoznatija surferska destinacija zbog povoljnog vjetra s Velebita, što Privlaku čini još atraktivnijim turističkim odredištem za sve one koje se žele baviti aktivnim turizmom i vodenim sportovima.

Sam hotel se smjestio u predjelu Škrapavac koji je nadaleko poznat po prekrasnim, dugim pješčanim uvalama. Sa sjeverne strane zaštićene su visokim, strmim brežuljcima od snažnog vjetra bure, a otvorene ugodnom i blagom maestralu. Kao i ostale privlačke plaže i uvale u Škrapavcu kao stvorene su za djecu i obiteljski turizam.

Ljekovito crno blato u Privlaci i Ninu

Čist zrak i ljekovito crno blato ovu lokaciju čini atraktivnom i ljudima sa zdravstvenim problemima poput astme, reume, artritisa itd. Ljekovito blato (peloid) upotrebljava se u zdravstvene svrhe još od Rimskog doba sve do današnjih dana. Bitno je spomenuti da je blato jedno od vrlo rijetkih eko sustava čak i u svijetu, a njegova ljekovitost se upotrebljava za vrlo uspješno liječenje reumatskih i dermatoloških oboljenja. Blato se nanosi na oboljelo mjesto i pusti da se osuši i stvrdne. Nakon sat ili dva, blato se skida ispiranjem ili ulaskom u more. Uz samu terapiju blatom, u Privlaci se u sklopu terapije mogu provoditi i drugi oblici liječenja. Gosti imaju priliku liječiti se i pomoću terapije morskim pijeskom, hidroterapijom, termoterapijom te peloidoterapijom. Ovakav oblik liječenja najbolji je za osobe koje boluju od bolesti lokomotornog i mišićnog sustava, a ističu se tri reprezentativne namjene: liječenje kronične reume, upalnih reumatskih procesa i psorijaze, “bolesti modernog čovjeka”.

Ljekovitost blata u Privlaci i okolici poznavali si još i stari Rimljani, a osim privlačkog crnog blata poznato je još i Ninsko blato koje se nalazi svega 6 km od Privlake. Danas ljekovito blato predstavlja vrlo bitnu turističku atrakciju Privlake što dodatno poveća zanimljivost turističkog odredišta.

txt-img-privlaka-beach-1

Nin

Kraljevski grad Nin je smješten 5 km sjeverozapadno od Petrčana, odnosno 14 km od Zadra. Drevna gradska jezgra nalazi se na prirodnom sprudu promjera samo 500 metara, a povezana je sa kopnom preko dva kamena mosta. Na sjeveru, jugu i zapadu okružena je poznatim dugim i plitkim pješčanim plažama, dok na istoku šire polja soli. Grad je to drevne prošlosti dulje od 3000 godina, pa tako spada među najstarije gradove na istočnoj obali Jadrana. Osnovali su ga Liburni u 9. st. pr.n.e. kao svoje pomorsko i trgovačko središte. Drevna luka Aenona nalazila se na području na kojem je danas izgrađeno moderno turističko apartmansko naselje i kamp Zaton Holiday Resort sa poznatom velikom diskotekom Saturnus.
I danas su u moru ispred plaže vidljivi ostaci povijesnih građevina iz 1.st.n.e. U rimsko doba Aenona je postala važan municipij. Blizu Zatona svakako treba posjetiti i predromaničku crkvu sv.Križa, tzv.”najmanju katedralu na svijetu” sa zanimljivim ranosrednjovjekovnim križnim tlocrtom i kupolom. Ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana datuma potječu iz tog vremena (1. st.), a poznati su i mozaici na podu bogatih kuća u rimskim zgradama na samom središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih careva sa središnjeg foruma itd.
Nin je i kolijevka hrvatske povijesti. To je bio prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Nin je najstariji hrvatski krunidbeni kraljevski grad. Bio je stalno ili privremeno središte hrvatskih vladara i knezova Višeslava, Trpimira i Branimira te kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV i Zvonimira.

txt-img-nin
txt-img-zadar

Zadar

Smješten u samom srcu Jadrana, Zadar je urbano središte sjeverne Dalmacije te administrativni, gospodarski, kulturni i politički centar regije sa 75.000 stanovnika. Obala je izrazito razvedena, pa otoci i netaknuta priroda mame mnoge nautičare. Arhipelag broji 24 veća i oko 300 manjih otočića i hridi, a u bližoj i daljoj okolici nalaze se tri parka prirode – Telašćica, Sjeverni Velebit i Vransko jezero te pet Nacionalnih parkova – Paklenica, Plitvička jezera, Kornati, Krka i Sjeverni Velebit. Sve to ubraja Zadar i okolicu u sam vrh hrvatske turističke ponude.

Grad je posebno zanimljiv ljubiteljima povijesnih spomenika te kulturne, umjetničke i arhitektonske baštine. Zadar je živući grad-spomenik okružen povijesnim zidinama, riznica arheološkog i spomeničkog blaga antičkog i srednjovjekovnog doba, renesanse, ali isto tako i mnogih vrhunskih suvremenih arhitektonskih ostvarenja poput prvih morskih orgulja na svijetu. Grad s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku. Rimski forum iz 1. st., najpoznatija srednjovjekovna bazilika Crkva Sv. Donata iz 9. st. je zaštitni znak grada. Obnovljene romaničke crkve Sv. Krševana i zvonik Sv. Marije iz 12. st., katedrala Sv. Anastazije iz 13. st., Narodni trg s Grdaskom ložom i stražom iz 16. st. te bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16. st., Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština samo su dio bogatog povijesno-kulturnog nasljeđa.Kao školski i sveučilišni centar regije, Zadar živi pulsirajućim životom koji se najbolje može osjetiti šetnjom brojnim živopisnim ulicama i trgovima povjesnog centra grada.

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati je najrazvedenija otočna skupina na Mediteranu sa 140 nenaseljenih otoka, otočića i grebena. Nalazi se u središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, zasebna je i po mnogočemu jedinstvena skupina otoka nazvana Kornati. Zbog svoje iznimne ljepote krajolika, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je Nacionalnim parkom 1980. godine. Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su čuveni klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara morske dubine.  Današnji Nacionalni park Kornati zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi sa sveukupno 238 km dugom obalom. Unatoč velikom broju otoka kontinentalni dio parka čini tek 1% ukupne površine, dok ostatak površine spada u morski ekosustav. Tijekom ljetne sezone svaki dan se organiziraju izleti turističkim brodovima u Nacionalni park. Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u  NP Kornatima dokazano živi već više tisuća godina i ogleda se u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP Kornati, koji odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara, izletnika i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi. ”Posljednjeg dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha” (George Bernard Shaw).

txt-img-kornati-1
txt-img-plitvice-1

Nacionalni park Plitvice

Najljepši i najpoznatiji hrvatski Nacionalni park koji se nalazi na popisu Svjetske baštine UNESCO-a. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine među prvima u svijetu. Proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. Godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Čudesni šumski krajobrazi koji se prostiru između planina Male Kapele i Plješivice sustav su šesnaest jezera međusobno povezanih brojnim atraktivnim slapovima. Dva najveća i najviša od tih jezera, Prošćansko jezero i Kozjak, počivaju na 639 m nadmorske visine. Niža jezera se nalaze ispod 136 m visokog vapnenačkog vodopada, odakle se nadalje pruža prekrasna rijeka Korana. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Područje također uključuje iskonski šumski rezervat Čorkova uvala gdje obitava 120 vrsta ptica, a brojne špilje i skriveni rukavci čine ovaj jedinstven krajolik još zanimljivijim. Radi planinske klime su brda, šume, jezera i slapovi od studenog do ožujka uglavnom zaleđeni i pod snijegom. Ovaj park nudi možda i najljepše biciklističke i pješačke staze čak i u europskim razmjerima. Moguć je obilazak parka i kanuom, ali je za to ipak potrebno ishodovati posebnu dozvolu.

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park na južnoj strani Velebita, najveći planinski masiv u Hrvatskoj. Niz klanaca Velike i Male Paklenice zasigurno izazivaju strahopoštovanje u svakome tko ih posjeti, i to ne samo prvi put. UNESCO ju je uvrstio u svjetske rezervate biosfere, a proglašena je nacionalnim parkom 1949. godine. Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Nedaleko od vrhunskih plaža podvelebitskog i zadarskog područja stoji netaknuta divljina surih klisura, zadivljujućih šuma i endemskih biljnih i životinjskih vrsta koje ovaj park svrstavaju među najatraktivnija prirodna područja Mediterana. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske. Na području Parka postoji 90 speleoloških objekata i to 53 jame i 37 špilja. Najpoznatija i najveća špilja je Manita peć iznad kanjona Velike Paklenice i Jama Vodarica između kanjona Velike i Male Paklenice. Najdublja jama je Ponor na Bunjevcu duboka 534 m, jedna od najdubljih jama u Hrvatskoj. Najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m). Velika Paklenica je prava planinarska Meka, dok ljubitelje speleologije najviše privlače pećine Manita peć i Modra špilja u mjestu Rovanjska kraj samog Nacionalnog parka. Stjenovita staza vodi do ulaza u park, pa dalje kroz klanac do planinarskog doma i duga je 6 km. Na samom ulazu u park nalaze se poznata okupljališta free-climbera sa nekoliko vrhunskih stijena za penjanje. Mala Paklenica sa svojom još uvijek neukroćenom krševitom divljinom preporučuje se za posjete samo iskusnim planinarima. Paklenica je poznata i po tome što je većina serijala filmova Winnetou sredinom sedamdesetih godina snimana upravo ovdje.

txt-img-paklenica-2

Foto galerija